Ljudski mozak zaista je fascinantan organ. Iako još dosta neistražen, o njemu ima mnogo fascinantnih činjenica:

• Mozak se prosječno sastoji od oko 86 milijardi neurona i svaki od njih ima oko 7.000 sinapsi koje ga povezuju s drugim neuronima.
• Novi neuroni mogu se neprestano stvarati, čak i u starosti. Sve ovisi o mentalnoj aktivnosti.
• Mozak novorođenčadi sadrži u osnovi sve moždane stanice koje će im ikada trebati za učenje tijekom svog životnog vijeka. Mozak novorođenčeta je otprilike trećina mozga odrasle osobe, ali ima svu mehaniku koja mu je potrebna za razvoj govora, jezika, ravnoteže, koordinacije, izvršnog funkcioniranja i osjetilnog unosa.

Razvoj mozga tijekom prvih šest mjeseci života usmjeren je na motoričke sposobnosti i senzornu obradu radi poboljšanja naših pet osjetila (sluh, okus, vid, miris i dodir). Čitav taj rad je priprema mozga za više učenje.

Zašto je važno znati kako funkcionira mozak vašeg djeteta i koji su dijelovi odgovorni za učenje?

Iako je mozak kompliciran, što više razumijemo kako funkcionira mozak djece, tada možemo ciljati na ta određena područja aktivnostima i vježbama kako bismo poboljšali njihov razvoj. Proces učenja se razvija u slojevima, nadograđujući se iz dana u dan, s osjetilnim iskustvima, motoričkim planiranjem i kognitivnim razvojem. U mozgu postoji hijerarhija koja se sastoji od četiri radne razine koje međusobno surađuju u kontroliranju osnovnih životnih potreba.

 

4 sloja hijerarhije mozga

Četiri sloja hijerarhije mozga koji se koriste za učenje, senzornu integraciju i emocionalni razvoj djeteta uključuju sljedeće:

Moždana kora
Poznata i pod nazivom Cerebrum, najveća je struktura mozga i odgovorna je za djetetovu osobnost, mišljenje, motoričke sposobnosti, razum i osjetila. Podijeljena je u četiri režnja koji su svaki odgovorni za različite dijelove učenja i koji su podijeljeni na više i niže funkcije mozga. Evo aspekata raščlanjivanja i učenja koji idu uz svaki:

Niže razine rada
Okcipitalni režanj: odgovoran za vizualni sustav, vizualne informacije, vid (slova, oblici, veličine, brojevi).
Temporalni režanj: govor, slušna obrada, sluh, ponašanje, emocije, kratkotrajna i dugoročna memorija (obrada onoga što učitelj kaže, strah, borba ili bijeg, prisjećanje na činjenice i detalje).
Parijetalni režanj: osjetila, senzorna integracija, osjet senzora (okus, temperatura, miris, dodir).

Viši radni nivoi
Frontalni režanj (prefrontalni korteks): najviši stupanj učenja i aktivnosti koji se koriste za rješavanje problema, izvršno funkcioniranje, zaključivanje, motoričke sposobnosti, organiziranje, apstraktno razmišljanje, analiza, izražajni jezik (pričanje priča, organiziranje misli na papiru, započinje i dovršava zadatke, zadržava informacije, izbori između ispravnog i pogrešnog, socijalne vještine).

Cerebelum
Cerebellum (ili mali mozak) je jedan od najvažnijih dijelova mozga kada je u pitanju pomoć vašem djetetu u učenju i razvoju. Koje informacije Cerebellum prima mogle bi značiti razliku u tome kako vaše dijete obraća pažnju u učionici, kopira bilješke s ploče, sjedi u razredu i odgovorno je za velik dio proprioceptivnog sustava (kretanje, položaj tijela u prostoru), ravnotežu, koordinacija, pažnja i ritam. Ova je struktura mozga ključna u vještim pokretima i pomaže u izgradnji putova učenja u mozgu.

Limbički sustav
Ovaj sustav uključuje mnoge moždane strukture, uključujući amigdalu, hipokampus, talamus, hipotalamus, bazalne ganglije i cingulatni gyrus. Svaka od ovih struktura igra važnu ulogu u upravljanju emocijama, reakcijama, pa čak i stvaranju memorijskih puteva. Limbički sustav središnja je stanica za osjećaje i nalazi se unutar temporalnog režnja i zato kontrolira strah ili reakciju na bijeg s kojom se dijete može susresti. Osobito amigdala, stalno je svjesna emocija koje su potrebne za osnovni opstanak, poput straha. Ovdje se stvaraju memorijski putevi, kao i vezanje i reguliranje agresivnog ponašanja. Posao baznih ganglija je organiziranje motoričkog ponašanja (planiranje pokreta) i koordiniranje učenja temeljenog na pravilima.

Moždano deblo
Ovaj dio mozga povezuje se s kralježničnom moždinom i prima informacije iz leđne moždine. Kontrolira osnovne funkcije preživljavanja kao što su otkucaji srca, disanje, spavanje, probavljanje hrane i održavanje svijesti. Smatra se najnižim, najprimitivnijim dijelom mozga.

Ono što je nakon kratkog opisa hijerarhije mozga važno znati je to da razvijanje većih funkcionalnih vještina (rasuđivanje, čitanje, jezik, rješavanje problema, kritičko razmišljanje) u predfrontalnom režnju ne može raditi ako niži sustavi djeteta koji kontroliraju automatsko kretanje, emocije i impulse preživljavanja ne rade ispravno.

I tu se ne završava. Dosljedna upotreba donjih sustava za osjetilnu stimulaciju, motoričke sposobnosti, vizualnu, vestibularnu i propriocepciju (ravnoteža i kretanje) i pozitivna emocionalna iskustva izravno utječe na djetetovu pažnju, fokus, rasuđivanje, ponašanje, socijalne vještine i kritičko razmišljanje u školi.

Svaki korak na ljestvici razvoja mora uključivati neurološku spremnost djeteta. Ta se spremnost kod svakog djeteta razvija drugačije i normalna je i očekivana. Ako se učenje u bilo kojem stadiju mozga u razvoju podudara s neurološkom spremnošću mlade osobe, znatno se pojačava. Ili na primjer, ako dijete preskoči razvojnu prekretnicu ili znatno kasni, kasnije bi moglo bi doći do problema u učenju.

Ukratko, sjetite se da djeca koja se bore sa samoregulacijom, što znači da ne mogu sjediti na svom mjestu, ostati usredotočena i imaju ograničene motoričke sposobnosti, mogu se umoriti kad se pokušaju usredotočiti na učenje i tumačenje informacija. Poteškoće u reguliranju motoričkih sposobnosti, propriocepciji, ravnoteži i filtriranju osjeta sve su problemi unutar donjih centara mozga. Istraživači otkrivaju da su donji, primitivniji dijelovi ljudskog mozga, kao što je moždani mozak, podjednako važni za inteligenciju vašeg djeteta kao i razvoj njihovih prefrontalnog korteksa i čeonih režnja. Ako niže razine mozga nisu jednako razvijene, tada će patiti kritičko mišljenje, jezik, govor i više učenje.